,,Visoki vrhovi“ – Biser italijanskog stripa osamdesetih sa radnjom na sjeveru Crne Gore

Priča ,,Visoki vrhovi“ objavljena u junu 1980. godine u listu ,,Il Giornalino“ počinje prikazom idiličnog krajolika u Mratinju, malom planinskom mjestu od tridesetak kuća gdje protagonistkinja dospijeva kao zarobljenica gerilaca. Lokalcima otkriva da je prethodno u Kotor stigla nakon što je jedina preživjela brodolom uslijed torpeda

Ljubitelji stripa će se sjetiti da je Atilio Mikeluci u tandemu sa Ticijanom Sklavijem stvorio special-epizodu stripa ,,Dilan Dog“ čiji naslov u jednom od prevoda glasi ,,Užas iz nekog
drugog kad“. Sveska je prvenstveno objavljena u Italiji 1988. godine, a publika sa jugoslovenskog prostora je imala prilike da je čita pod različitim nazivima kao izdanja kuća Ludens, Dnevnik i Veseli četvrtak. Ta storija postala je prepoznatljiva kod čitalaca zbog neubičajenog crteža netipičnog za serijal o istraživaču noćnih mora. Upravo je Mikeluci jednu epizodu o svojoj ključnoj protagonistkinji Petri smjestio u sjeverne krajeve Crne Gore. Atilio Mikeluci rođen je 11. avgusta 1930. godine u Umagu u Istri. Diplomirao je arhitekturu u Napulju. Tokom šezdesetih boravio je na afričkom kontinentu. Obilazio je različite zemlje

– Maroko, Tunis, Nigeriju, Senegal i Libiju gdje je angažovan od strane kraljevske porodice, ali ga je državni udar 1969. godine primorao da se vrati u Italiju. Karijeru strip autora započeo je 1972. godine. Debitovao je u listu ,,Corierre dei Piccoli“ pod pseudonimom Igor Artz Bajeff. Za list ,,Il Giornalino“ radio je od 1976. godine. Lik Petre stvorio je 1977.godine, a stripove u kojima se pojavljuje objavljivao je u pomenutom listu da bi 1982. godine počeli bivati publikovani u mjesečniku Alter Alter. Djela koja krasi lik mlade intelektualke postala su simbol Mikelucijevog stvaralaštva. Ovaj majstor stripa nagrađivan je u Luki i Angulemu. Jedan od najvećih italijanskih strip autora svih vremena preminuo je 20.septembra 1990. godine u Napulju. Komikon u ovom gradu dodjeljuje nagradu koja nosi njegovo ime. Dvadesettrogodišnjakinja Petra de Karlovic bila je među najinteresantnijim likovima italijanskog stripa svog vremena. Roditelji su joj Poljak i Francuskinja. Opisana je kao kći najljepše Parižanke i poslovnog čovjeka iz Poljske. Njenom karakteru pripisane su ljubav
prema letenju, sklonosti ka avangardi, poznavanje jezika i svirački dar za klavir. Junakinja voli pisanje, čitanje i bavi se muzikom. Za stvaranje njenog lika kao model je poslužila američka glumica Meri Luiza Bruks. Priča je smještena u različite prostore i ima auru ratnog dnevnika. Kontekst dešavanja i radnja stripa, smještena u 1917. godinu, nameću situacije u kojima lijepa protagonistinja prolazi kroz stalne rizike. Dio njenog čudesnog itinerara su i lokacije u Crnoj Gori.

Priča ,,Visoki vrhovi“ objavljena u junu 1980. godine u listu ,,Il Giornalino“ počinje prikazom idiličnog krajolika u Mratinju, malom planinskom mjestu od tridesetak kuća gdje protagonistkinja dospijeva kao zarobljenica gerilaca. Lokalcima otkriva da je prethodno u Kotor stigla nakon što je jedina preživjela brodolom uslijed torpeda. Noć provodi u kući Dragana Bakovića. Po glavi joj se mota misao koja reprezentuje njen stav o mještanima: „Ovo su najdivljiji ljudi Balkana“. Otkriva se i stvarnost crnogorske žene u tom periodu. Domaćinova supruga Drina Baković prikuplja drva za ogrijev. Njena početna ljubomora se pretvara u naklonjenost nakon što Petra spašava njihovog sina Perišu koji je krenuo da pada niz snijegom prekrivenu liticu. Surovost muškarca prema ženi čita se kroz momente koji svjedoče o fizičkom nasilju. I sama mlada strankinja je iskusila to na svojoj koži. Ona koristi sniježnu noć kada su zavijani tragovi da pobjegne uz pomoć Drine Baković. Ambijent koji reprezentuju kolibe, kuće, šume i snijeg čuva tajnu o mjestu na kom su klima i život podjednako surovi. Drugačiji atipičan kostim seoskog stanovništva suprotstavljen je građanskoj eleganciji, otmenosti i damskom stilu mlade Karlovic.
Storija ,,Most preko Drugarice“ koja se pojavila u julu 1980. godine označava završetak Petrine epopeje na ovom prostoru. Željeznički most prelazi zajedno sa kapetanom Lekovićem i dalje nastavlja svoj put. Trolley za pregledanje pruge poslužio im je kao prevozno sredstvo. Tenziju pojačava i namjera gorskih bandi da sruše vezu između dvije obale, a u surovim šumama dvojac preživljava i napad medveda. Epizoda stripa o Petri čija se radnja zbiva na Mratinju pojavila se u kultnom beogradskom listu Politikin zabavnik 1998. godine, a knjiško izdanje cijelog serijala publikovala je sjajna zagrebačka kuća Fibra 2012. godine.