Crvena stijena - Bogatsvo kojeg nijesmo svjesni

Crvena stijena u blizini Nikšića jedno je od najvažnijih arheoloških nalazišta u ovom dijelu Balkana. Njena arheološka vrijednost proističe iz toga što je bila naseljena u različitim periodima praistorije.

Crvena stijena je najpoznatija po svojim praistorijskim crtežima i gravurama, koje su otkrivene tokom istraživanja pećine. Ovi crteži datiraju iz perioda paleolita, odnosno starijeg kamenog doba, a smatra se da su nastali prije više od 10.000 godina. Iako se radi o jednostavnim simbolima, ovi crteži nude dragocjene informacije o životu ljudi tog vremena, njihovim vjerovanjima, kao i svakodnevnim aktivnostima.

Crteži u pećini Crvena stijena uključuju geometrijske oblike, apstraktne linije i simbole koji su se vjerovatno koristili u ritualne svrhe. Neki istraživači smatraju da ovi crteži mogu predstavljati prve pokušaje komunikacije kroz slike i simbole, čime su ujedno i među prvim primjerima umjetnosti na Balkanu.

Prva ozbiljna arheološka istraživanja u Crvenoj stijeni započeta su u drugoj polovini 20. vijeka. Tada su pronađeni fragmenti keramike, alatke i drugi predmeti koji potvrđuju da je pećina bila naseljena u različitim vremenskim periodima. Najveća istraživanja su sprovedena u periodu od 1960-ih do 1980-ih godina, kada su otkriveni i prvi tragovi praistorijskog slikarstva.

Međutim, Crvena stijena nije značajna samo zbog crteža. Arheolozi su takođe pronašli različite alate od kamena, kao i ostatke faune i flore koji daju uvid u to kako su ljudi tog vremena živjeli i prilagođavali se svom okruženju.

Crvena stijena je bila naseljena u različitim periodima praistorije, od paleolita pa sve do neolitika. Ova pećina je vjerovatno bila korišćena kao sklonište, a možda i kao mjesto za obavljanje rituala i ceremonija. Naseljenost je bila intenzivna u periodima kada su ljudi prelazili na sedentaran način života i počeli se baviti poljoprivredom, što se poklapa sa početkom neolitske revolucije.

Osim arheološke važnosti, Crvena stijena je i prirodni fenomen, sa impresivnim stjenovitim formacijama. Pećina je okružena šumama i planinskim krajolicima, što je čini atraktivnim mjestom za posjetioce koji žele da kombinuju prirodu i istoriju. Sam pogled sa stijene i okolni pejzaž dodaju još jednu dimenziju ovoj lokaciji, čineći je popularnim mjestom za izlete i turističke posjete.

Zbog značaja Crvene stijene, ona je pod zaštitom i smatra se zaštićenim arheološkim lokalitetom. Arheolozi i stručnjaci i dalje nastavljaju istraživanja, kako bi bolje razumjeli ulogu koju je ovo nalazište imalo u preistorijskom životu Balkana. Takođe, postoji i trud da se zaštiti od daljeg oštećenja, s obzirom na to da je pristup pećini nekada bio neregulisan, što je moglo dovesti do oštećenja crteža i drugih artefakata.

Crvena stijena postaje sve značajnija destinacija za turiste. Osim što predstavlja važno kulturno nasljeđe, njena prirodna ljepota privlači mnoge posjetioce. U budućnosti se očekuje dalji razvoj infrastrukture oko ovog lokaliteta, uz očuvanje njegovog arheološkog i prirodnog značaja.

Kada sve ovo uzmemo u obzir postavlja se pitanje: da li smo svjesni ovog bogatstva, kako se mi kao država odnosimo prema ovom nalazištu i šta budućnost donosi? Valorizacija ovog mjesta kao jednog od glavnih istorijskih nalazišta Evrope čeka već dugo. Pitanja mnogo a odgovora malo, što nije rijetkost kod nas.

cover photo: prtsc