Eco turizam na mapi

Redakcija Omladine posjetila je FitCamp Montenegro na internacionalni ZERO WASTE dan i događaj „Zelena inicijativa za održivost našeg sela”, kako se zvanično zvala eco radionica u organizaciji FitCampa. Okupljajući lokalne mještane i male privrednike koji se bave ruralnim turizmom, u sklopu podrške za mala i srednja preduzeća dobijenih iz COSME projekta (Euro Cluster for Rural Tourism Development za mala i srednja preduzeća na nivou evropskog kontinenta).

Super prilika da na lijep dan ovaj događaj posjetimo na biciklima. Radi se o nekih dvadesetak kilometara prijatne i živopisne vožnje, od čega je makar pola solidan uspon. Put nas je vodio kroz Glibavac, pa dalje kroz Miločane i kod gornjepoljskog vira smo se popeli na obilaznicu i pored Restorana "Floyd" svratili put Gacka. Ovim putem, od skretanja pored Duškog klanca, do tamo imate nekih 8 km vožnje.

FitCamp je inače orijentisan za odmore u prirodi i blagostanje uma i tijela, a između ostalog ugošćava bicikliste i planinare i nalazi se na svim mapama za putnike namjernike. Nekako nam se lijepo namjestilo da posjetimo radne ljude koji su se preselili sa primorja u ove dosta nemilosrdne krajeve, gdje da bi bilo šta uradili morate tone kamena da preturite preko leđa, gdje su pedence i dolovi, a vode ima u ograničenim količinama. Ozbiljnom organizacijom, radom i vizijom ljudi iz FitCampa su uspjeli da naprave održivu priču i već drugu sezonu otkako su počeli imaju volontere koji putuju po svijetu i svraćaju u Preśeku da provode vrijeme sa njima. Volonteri upoznaju zemlje tako što ostaju u njima da rade na nekim mjestima koja im se dopadaju, dok zauzvrat imaju hranu i smještaj.

Na poziv se odazvao i predstavnik kancelarije gradonačelnika, sekretarijata za komunalne poslove i Turističke organizacije Nikšić. Poenta samog događaja je edukacija lokalaca o značaju kompostiranja, reciklaže i pravilnog odlaganja otpada kao i udruživanje snaga u zaštiti ovog kraja od nelegalnih deponija. Prije svega, akcenat je na korišćenju manje plastike i pod obavezno smanjenje korišćenja jednokratne plastike. Radionicu je vodila finsko-crnogorska heroina Kirsi Hyvaerinen koja od 2006 godine živi i radi u Crnoj Gori. Stalna adresa joj je u Pošćenskom kraju, u blizini kanjona Nevidio. Bori se za našu zemlju svom svojom snagom i znanjem, a ni jednog ni drugog joj ne fali. Naravno, mala je zajednica prirodnjaka u Crnoj Gori, pa je Kirsi rado vidjen gost i učesnik svih zelenih inicijativa koje od naše zemlje prave ljepše mjesto za život.

Zamislite da ste iz daleke Australije i morate da vozite do posla svakog dana minimum par sati po najvećim gužvama i sparini, a onda na internetu vidite Crnu Goru i u njoj na samom zapadu netaknutu Goliju. Oko vas nikog nema miljama, gdje nema gradske vreve, nervoze, svakodnevnog ludila. Samo priroda i lagana fizička aktivnost. Skoro čitave godine dolaze ljudi iz svijeta od kojih možeš mnogo da naučiš i koji ti pomažu da vodiš svoj biznis, ako im se dopada to što radiš. Tačnije, ukoliko je bazirano na zelenim vrijednostima i tehnologijama, ukoliko ima smisla.

U bliskoj budućnosti ako budemo pametni samo će nam takvi turisti (putnici) i dolaziti u sela. Njih interesuje netaknuta priroda, netaknuta seoska cjelina, zajednica, neke davne bitke ili legende. Ukoliko istražite kraj u kom radite i živite, temeljno i sa velikim radijusom, možete da otkrijete razne informacije o tom podneblju. Ako sve te interesantne lokacije stavite na Google mape, ako ispričate dobru priču, posjeta pravih ljudi neće izostati. U nikšićkoj opštini nema mnogo registrovanih mjesta koja stvarno recikliraju i kompostiraju, koji imaju edukativne programe i razne vrste aktivnosti, šetnje i slično.

Naša istorija je svuda oko nas, u svakom kraju zemlje. Samo treba biti vrijedan, to sve kompilirati i predstaviti svim potencijalnim posjetiocima. U ovom slučaju Anđela iz Fit Campa je stavila na mapu sve lokacije, tako da svi u regiji imaju benefite od toga.

Zbog čega su ljudi koji se bave eco turizmom, koji imaju viziju kako da ovaj kraj zaživi i rade na tome krvavo, prinuđeni da se udružuju sa poljoprivrednicima i eco domaćinstvima, ne da bi poboljšali ponudu čitavog kraja nego da bi pokušali da suzbiju bezprizornu situaciju sa neleganlnim odlaganjem otpada u njihovoj neposrednoj okolini. Na samom putu do njih postoje makar tri velike deponije koje se ne mogu očistiti bez mašina, a na mapi su pokazali da su oko njih još četiri velike deponije, raznovrsnog otpada. Kako živjeti od eco turizma u takvom okruženju?! Za vrijeme prezentacija smo razgovarali o komunalnoj situaciji. Može se reći da su prisutni učesnici pokazali da stvarno brinu i znaju kako se čuva priroda i kako se samim tim vodi održivo domaćinstvo. Sa druge strane, predstavnici gradske vlasti su iskazali jednu nemoć da riješe naše probleme. Svi imaju tu mantru da su zatekli takvo stanje i da ništa ne mogu da učine bez velikih para. Druga mantra je - nije naša nadležnost i tako igraju ping-pong sa vama dok vas ne probije znoj.

Od strane predstavnika lokalne administracije smo ohrabreni da se neformalno udružujemo, a između ostalog i sakupljamo smeće, da prijavljujemo ljude koji ga nelegalno odlažu. Kad to sve sredimo i skupimo na jedno mjesto onda zovemo komunalce, da to pokupe.

Ako treba sve da radimo sami i ako možemo sami, zbog čega imamo toliku administraciju?

Prije nekoliko godina ste mogli pročitati da je grad Drezden, od nekih pola miliona stanovnika sa okolinom, riješio problem nelegalnog odlaganja otpada za nešto više od 400.000 eura. Njemci jesu eco svjesniji, tj. razvijeniji su i sigurno da je sve to lakše išlo kod njih, ali možemo li mi da digitalizujemo lokalnu samoupravu i zašto da ne? Da kupimo najbolje softvere za vođenje jedne kompleksne organizacije kao što je naša opština, da su svi podaci uvezani, da možete lako da završavate svoje dozvole, da sistem prijava i detekcije nelegalnog odlaganja otpada bude efikasan...

Dakle, ne može se odjednom riješiti problem, ali može da se načne, i to na naisplativiji način, a to je digitalizacijom javne uprave, kao i funkcionalnim načinom kažnjavanja za one koji ne poštuju svoje okruženje. Možda nemamo dovoljno novca da riješimo čitav problem, ali možemo da ga riješavamo fazno sa manjim ulaganjima, na rate. 

Sve u svemu, želimo uspjeh svim ovakvim inicijativama, rado ćemo ubuduće učestvovati jer nas upućuju same na sebe, a tako možemo najviše učiniti. Udruženi ljudi mogu zaista puno, pa ćemo pažljivo pratiti razvoj situacije na zapadu naše opštine. Domaćinima želimo uspješnu sezonu, da im u ovom ljutom kršu ne prave tolike probleme još i nesvjesni gradjani i prolaznici, a da se opština malo pokrene jer ne možemo sve sami.