Hanter S. Tompson - Otac Gonzo novinarstva

Svestrana ličnost moderne Amerike. Čovjek koji je istinski tražio đe se to nalazi američki san? Podrivao je ideju o slobodi čovjeka, kritikovao američki konzumerizam i autoritarizam. Zalagao se za dekriminalizaciju droge, kandidovao se za šerifa grada Aspena... Hanter je bio jedna od najintrigantnijih figura Amerike. Novinar, pisac, anarhosocijalista, ljubitelj oružja.

Rođen je u Kentakiju 1937. Vidio je kao mlad sve užase ratova i razaranja što na unutrašnjem, što na spoljašnjem planu koje opterećuju SAD. Kao mlad je počeo da pije i da koristi droge, prije svega psihodelike. Obreo se u novinarstvu i to na svoj način. Donoseći priče iz svoje vizure kritikujući američko društvo. Infiltriran u bajkersku bandu Hells Angels, donosi prvu reportažu koja će biti okarakterisana kao gonzo novinarstvo. Vrsta novinarstva u kojoj je novinar glavni lik, ili isto onoliko značajan kao tema kojom se bavi. Ta Hanterova naracija donijela mu je prvu slavu sa istoimenom knjigom Hells angels koja je bila bestseler. Međutim banda nije bila zadovoljna načinom na koji je Hanter opisao njihovo djelovanje, te biva prebijen.

1968. godina donijela je Ljeto ljubavi, hipi pokret bio je u jeku, a studenti širom svijeta tražili su prekrajanje politike svijeta. Hanter je i ovog puta bio u centru dešavanja te bio zgrožen na koji način se autoritativna Amerika odnosi prema studentima i hipicima, te izvještava sa protesta u Čikagu koji su bili nasilni.

Počeo je da piše za časopis Rolling stone o mnogim kontrakulturnim pojavama te alternativnoj kulturi. Kandiduje se za šerifa okruga Pitkin u Aspenu. Kampanja mu se svodila na depolitizaciju i dekriminalizaciju droga, alkohola i vatrenog oružja, te je donosio primjere toga da je šerif ćovjek iz naroda, prvi među jednakima. Izgubio je izbore.

Najpoznatije djelo Fear and loathing in Las Vegas nastaje kada odlučuje da ode u Las Vegas u potrazi za onim što ljudi zovu Američki san. Pod uticajem droga išao je da gleda moto trke, obilazi kockarnice i noćne klubove i na svom primjeru uočio da je Američki san zapravo pandan samodestrukciji. Snimao je sve malom kamerom i diktafonom i taj materijal postaje značajan i objavljuje se u filmu o Hanteru nakon njegove smrti. Zanimljive su scene u kojima dolazi do prodavnice u kojoj stoji reklama “5 takosa za 1 dolar”. Hanter sa svojim drugom Oskarom dolazi i traže takose, da bi sledeće pitanje upućeno prodavačici bilo: “Daćete nam Američki san”.

Ričarda Niksona smatrao je za oličenje đavola, a uspio je da ga intervjuiše u limuzini dok je ovaj išao na aerodrom. Sa mržnjom je gledao na sve predsjednike Amerike, a nade je polagao u ljude poput Roberta Kenedija, Martina Lutera Kinga koji su ubijeni. Oštro se protivio ratu u Vijetnamu. Družio se sa mnogim hipicima, bitnicima, glumcima i pjevačima od kojih je zanimljivo prijateljstvo sa Džonijem Depom koji ga i glumi u filmu Paranoja u Las Vegasu iz 1998. godine.

Kako je hipi pokret i radikalizam jenjavao, tako je malo sljedbenika ostalo da prati Hantera i njegov rad, međutim on je nastavio da piše i da eksperimentiše sa drogama i alkoholom. Imao je dva braka iz kojih je dobio sina. Ubio se iz pištolja 20. februara 2005. godine zbog kako je naveo u pismu “starosti i nedostatka zabave”.

Hanter Tompson, čovjek ispred svog vremena živio je slobodu, onako kako je želio, rušio barijere i postavljao nove temelje, ukazujući na pohlepu modernog čovjeka. Njegov stil je zaživio nakon njegove smrti i postao osnova modernog informisanja, a njegovih par knjiga su ostali dobri dokumenti vremena i razmišljanja jednog slobodarskog duha.

cover photo: prtsc/yt/ugabrownmediaarchives