Transhumanizam - Redefinicija čovjeka i njegovog postojanja

Transhumanizam je filozofski i intelektuelni pokret koji se fokusira na unaprijeđenje ljudskih sposobnosti i potencijala pomoću tehnologije. Njegova osnovna ideja je da se ljudsko tijelo, um i iskustvo mogu poboljšati ili čak drastično promijeniti korišćenjem naučnih i tehnoloških inovacija.

Transhumanizam se oslanja na ideju da bi tehnologija mogla omogućiti ljudima da prevaziđu biološke i fizičke ograničenosti, kao i da se suoče sa problemima poput bolesti, starenja i smrti, dok transhumanisti vjeruju da tehnologija može poboljšati fizičke i mentalne sposobnosti ljudi, kao što su pamćenje, fizička snaga, senzorne sposobnosti i intelektualne sposobnosti.

Sve to se zasniva na nekoliko metoda:

Biotehnologija i genetski inženjering: Korišćenje biotehnologije za modifikaciju ljudskog genoma, produžavanje životnog vijeka, kao i potencijalne terapije za bolesti i starenje.

Umnožavanje inteligencije: Korisćenje tehnologije kao što su vještačka inteligencija (AI), neuralni implantati i kognitivna augmentacija da bi se povećale ljudske mentalne sposobnosti i stvorile nove forme inteligencije.

Post-čovjek: Transhumanisti često zamišljaju budućnost u kojoj ljudi mogu evoluirati u "post-čovjeka" – bića koja su tehnološki unaprijeđena do tačke da nisu ni biološki ni društveno slična današnjim ljudima.

Preduzimanje kontrole nad biološkim procesima: Kroz napredne medicinske tehnologije, ljudi bi mogli kontrolisati svoje tijelo, produžiti život, pa čak i zadržati mladalački izgled duže vremena.

Kibernetske i biološke integracije: Razvijanje kiborg tehnologija, u kojima bi ljudi koristili ugrađene uređaje kao što su bionički udovi, implantati ili interfejsi za direktnu interakciju sa računarima.

Transhumanizam se zasniva i na nekoliko filozofskih principa:

Optimistički pogled na tehnologiju: Transhumanisti vjeruju da je tehnologija ključni alat za poboljšanje ljudskog života i da ima potencijal za rješavanje velikih problema, kao što su bolesti, siromaštvo i smanjenje životne dobi.

Humanizam i progresivizam: Transhumanizam se često povezuje sa humanizmom, jer se vjeruje da ljudska bića imaju sposobnost da se unaprijede i prevaziđu svoje biološke granice, s ciljem postizanja boljeg, produktivnijeg i dužeg života.

Tehno-optimizam: Transhumanizam se zasniva na ideji da je napredak tehnologije neizbježan i da bi trebalo aktivno raditi na tome da se koristi u korist ljudi. Ovo uključuje razvoj naprednih tehnologija kao što su genetski inženjering, robotika, nanotehnologija i vještačka inteligencija.

Egalitarizam: Iako se često povezuje sa elitističkim pristupima, mnogi transhumanisti vjeruju da bi tehnologija trebala biti dostupna svima i da bi trebalo osigurati ravnomjernu raspodelu resursa kako bi svi mogli koristiti benefite unapređenja.

Filozofija post-čovjeka: Transhumanisti se često bave pitanjem šta znači biti ljudsko biće u budućnosti, kada bi tehnologija mogla transformisati naše biološke granice, čineći nas „post-čovjekovskim“ bićima.

Transhumanizam je, međutim, i predmet brojnih kritika. Neki ga vide kao prijetnju etici, religiji i prirodi ljudskog postojanja, dok drugi upozoravaju na moguće društvene nejednakosti koje bi nastale ako bi samo određene grupe imale pristup tehnološkim unaprijeđenjima. Bez obzira na to, transhumanizam postavlja fundamentalna pitanja o prirodi ljudskog života, etici tehnologije i budućnosti evolucije.

Među najglasnijim glasnogovornicima transhumanizma nalaze se filozofi, naučnici, tehnološki inovatori i aktivisti koji su posvećeni ideji unaprijeđenja ljudskih sposobnosti putem tehnologije. Jedan od najistaknutijih je i Ilon Mask, osnivač Telse, SpaceX-a i Neuralinka.

Iako nije formalni transhumanista, Mask je poznat po svom interesovanju za tehnologiju koja bi mogla unaprijediti ljudske sposobnosti. Njegova kompanija Neuralink razvija tehnologiju koja povezuje ljudski mozak sa računarima i ima za cilj liječenje neuroloških bolesti, kao i omogućavanje ljudi da prošire svoje kognitivne sposobnosti.

Budućnost nas čeka iza ugla...

cover photo: Pixabay